U četvrtak, 15. travnja 2021. godine, s početkom u 17.00 sati, putem online platforme Jitsi Meet održani su Razgovori o sociološkoj teoriji i njezinoj budućnosti, koje je izložio dr. sc. Erik Brezovec.
U nastavku donosimo kratak pregled njegovoga izlaganja:
“U četvrtak, 15. travnja 2021. godine, s početkom u 17.00 sati, održani su Razgovori ugodni Udruge studenata Studia Croatica, s temom Razgovori o sociološkoj teoriji i njezinoj budućnosti. U svom inicijalnom izlaganju teme, istaknuo sam nekoliko problema unutar sociologije kao znanosti, a koji se izravno mogu povezati s trenutnim položajem sociološke teorije u okvirima same sociologije. Problemi koji su detektirani bili su sljedeći: pitanje sociologije kao multiparadigmatske znanosti, pitanje apstraktnoga empirizma danas te pitanje aktivizma u sociologiji.
Od svjetske pa sve do hrvatske sociologije može se čuti kako je multiparadigmatičnost sociologije bogatstvo i posebnost ove discipline. No, Ritzer navodi kako se orijentacijom na multiparadigmatičnost, odmičemo od sociologije kao strogo znanstvene discipline. Pritom se poziva na kuhnovsko određenje zrele znanosti. Zbog velikoga broja paradigmatskih određenja, normalna znanost (zrela znanost) ne može se formirati u jednu stabilnu formu objašnjenja društvenoga svijeta.
Prvo pitanje koje valja adresirati je sljedeće: zašto onda inzistirati na multiparadigmatičnosti sociologije? Nije li sama multiparadigmatičnost (kao bogatstvo) pokriće za teorijski nered koji imamo unutar sociologije? No, postavlja se i drugo pitanje, a to je pitanje multiparadigmatičnosti uopće.
Ako se u obzir uzme upravo Kuhnovo određenje paradigme, sociologija je u najboljem slučaju biparadigmatska disciplina. Zakoni, teorije i instrumentarij posjeduju dvije tradicije – makrosociološku i mikrosociološku tradiciju. Pomirbom ovih dviju paradigmi postigla bi se sociološka varijanta teorije svega. Do sada su postojali pokušaji pomirbe ovih dviju paradigmatskih oblika – od Giddensa, Collinsa, Bourdieua (Habermasa, iako ga se često ne navodi u tom svjetlu). Ti pokušaji ostali su zapamćeni unutar sociološke misli, no nisu imali pretjerano velikoga učinka na uniformaciju teorije. Kasniji pokušaji oznanstvljenja sociologije, poput onoga Raymonda Boudona i njegovoga metodološkoga individualizma, naišli su na opće nerazumijevanje sociologa. Rješenje ipak ne treba tražiti u novim pokušajima pomirbe, nego u klasičnoj sociološkoj teoriji, gdje se Durkheima i Webera, kao svojevrsne nosioce svake od ovih paradigmi, ne treba shvaćati konkradiktornima, nego međusobno nadopunjujućima. Metodološki individualizam Webera (razumijevajuće sociologije) i metodološki moralizam Durkheima nisu međusobno isključivi, što se lako može potkrijepiti podrobnijom analizom tekstova ovih autora.
Drugi problem za sociološku teoriju, ali i sociologiju uopće, problem je apstraktnoga empirizma. Apstraktni empirizam za Millsa je, ukratko, tendencija da se sociologija podredi metodi – u njegovo vrijeme kvantitativnim metodama istraživanja. Suvremeniji termin za taj apstraktni empirizam je metodološki imperativ, odnosno naglašavanje objektivnosti i važnosti mjernih instrumenata neovisno o kontekstu provođenja istraživanja. Metodološki imperativ javlja se kada metodologija izgubi teoriju. Takvi trendovi itekako su vidljivi i prisutni u hrvatskoj sociologiji – zasebni teorijski radovi gotovo da i ne prolaze u relevantnim sociološkim časopisima, a kada su i postavljeni u nekom empirijskom radu, imaju samo deklarativnu ulogu. Danas, u suvremenoj sociologiji, lakše je provesti strukturirano i metodološki pravilno istraživanje, nego li skočiti u nemirno more, u nered sociološkoga teoretiziranja.
Treći problem detektira se kao posljedica teorijske entropije i apstraktnoga empirizma. Ako je jedino istraživački rad znanstveni, tada teorijski rad svoj spas nalazi u legitimaciji od strane aktivizma. Primjenom teorijskoga rada u sferi aktivizma, teoriju se lišava njezine znanstvenosti i objektivnosti te ona postaje topovsko meso u sukobu različitih svjetonazora. Sociologija kao znanost otkriva neko društveno stanje, a svaki pokušaj promjene detektiranoga stanja (barem okvirima znanosti) negira samu znanstvenu objektivnost. Ovime se nikako ne zagovara društvena statika i konzervativizam, ali se zagovara stav da se generiranje društvenih promjena (pa čak i ono koje počiva na interpretaciji znanstvenoga znanja) mora odmaknuti od znanstvene sociologije.
U zaključku se poziva na reviziju postojećega položaja sociološke teorije i kod sociologa, i kod krovnih socioloških udruga. Sociologija kao znanost o društvu treba osnažiti svoju teoriju i u većoj mjeri težiti pokušajima razumijevanja društva (što je i konačno weberijansko naslijeđe), nego li pokušajima promjene istoga. Danas se ostavlja dojam da se kroz neke sociološke pristupe pokušava promijeniti društvo koje se još uvijek u potpunosti ne razumije.
Nakon predavanja povela se rasprava o korisnosti sociološke teorije, ne samo u znanosti, nego i u okvirima tržišta rada. Razgovaralo se o tome u kojim segmentima je sociološka teorija tržišno primjenjiva. Došlo se do zaključka kako je sociološka teorija potentno sredstvo za tržište rada. Ako se istom uspješno barata, ona je korisna u upravljanju ljudskim resursima. Sociološka teorija može pomoći u različitim aspektima odnosa s javnošću. Okviri sociološke teorije pogodni su i za rad u novinarstvu. Ona se isto tako koristi i u pristupu određenim socijalnim, ali i javnozdravstvenim patologijama, kao što su npr. ovisnosti. U konačnici, sociološka teorija omogućava nam organizirati i svoj društveni život, omogućava nam razumjeti društvo oko nas i nas same u tom društvu.” – dr. sc. Erik Brezovec
I za kraj, donosimo komentare i osvrte sudionika:
“U sklopu projekta Razgovori ugodni, izlaganje o sociološkoj teoriji i njezinoj budućnosti održao je dr. sc. Erik Brezovec. Dotaknulo se i pitanje razvoja teorijskih pravaca, klasika i suvremenijih socioloških autora, ali i različitih mogućnosti kojima se mijenja usmjerenje teorijskih i empirijskih postavki u sociološkoj znanosti. I ovoga su puta Razgovori polučili vrijednu diskusiju okupljenih studenata sociologije, ali i drugih smjerova, te se još jednom potvrdila važnost ovakvih događaja, upravo zbog toga što se tako proširuju vidici znanja, javljaju ideje i uviđaju nove mogućnosti u profesionalnim putevima rada.” – Bruno Bogović
“Razgovori o sociološkoj teoriji i njezinoj budućnosti bili su uistinu ugodni, što je ustvari i svrha projekta. Kao student sociologije poznavao sam dosta tematike o kojoj se razgovaralo, ali mislim da je predavanje prvenstveno moglo poslužiti studentima drugih smjerova, kao jednostavno upoznavanje problematike suvremene sociologije. Posljednji interaktivni dio predavanja također je bio interesantan jer smo se dotaknuli obrazovanja i kriterija upisa na fakultete.” – Dean Bošnjak
“Student sam diplomskoga studija sociologije i profesora Brezovca imao sam priliku slušati na nekoliko kolegija do sada. Drago mi je što nam je baš on kao napredni poznavatelj sociološke teorije predvodio razgovor na temu sociološke teorije i njezine budućnosti. Profesor Brezovec je na vrlo jednostavan i pristupačan način iznio ključne odrednice te smjestio sociologiju u paradigmatske okvire suvremenih društveno humanističkih područja znanosti. Kao studentu sociologije, svidjelo mi se i to što je ovakav razgovor održan u interdisciplinarnom okruženju, s obzirom na činjenicu da su u njemu sudjelovali i studenti drugih smjerova. Vjerujem da su mnogi nakon razgovora dobili bolje razumijevanje onoga što sociologija zaista jest i kako funkcionira. Zaključna misao o važnosti promocije i razjašnjenju sociologije kao znanosti u društvu aktualizirana je i samom organizacijom ovakvoga događaja. U svakom slučaju, održani razgovor smatram uspješno i kvalitetno organiziranim te se radujem budućim temama, koje nas očekuju u okviru projekta Razgovori ugodni.” – Petar Šarić
“Novi Razgovori ugodni ponovno nisu razočarali. Unatoč činjenici što je dr. sc. Erik Brezovec govorio o sociološkoj temi, nije želio da se itko od slušatelja osjeća zapostavljenim zbog toga što istu ne poznaje. Smatram da je time opravdao svoju reputaciju kao jednoga od najdražih profesora na Odsjeku za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija. Objašnjavajući što su to paradigme i kako iste utječu na suvremene sociološke teorije, dr. sc. Brezovec iznio je i neke od problema s kojima se on, kao stručnjak koji se većinom bavi proučavanjem sociološke teorije, susreo tijekom pisanja i objavljivanja radova za skupove ili u sklopu časopisa, čime nam je približio i taj aspekt znanstvenoga rada. Zbog toga smatram da je ovo predavanje na više razina bilo poučno i zanimljivo te se veselim i nadam kako ćemo dr. sc. Brezovca ponovno moći slušati u sklopu nekoga novoga projekta i/ili izlaganja na istome.” – Korina Grbeša
“U ime glavnoga organizacijskoga odbora projekta Razgovori ugodni još jednom bih htjela zahvaliti dr. sc. Eriku Brezovcu na sudjelovanju i izuzetno dobro osmišljenom i odrađenom predavanju o temi koja, iako na prvi pogled zanimljiva sociolozima, svejedno je uvelike pomogla razumijevanju teorijskih pravaca i drugih struka, što se ponajviše može ogledati kroz zainteresiranu publiku, koja je aktivno sudjelovala na predavanju, kao i kvalitetnoj raspravi po završetku predavanja. Također zahvaljujem publici koja nas je došla podržati online putem i komentarima podrške koje smo zaprimili po završetku predavanja.” – Monika Jerković
